Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

Fragaria Facebook stranicaFragaria Google+ stranica

Članci

Sadnja jagoda - sedmi dio.

14 VLJ 2011
GNOJIDBA I PRIHRANA


GNOJIDBA

Pravilna tehnika prihrane jagode je neophodna da bi održali nivo plodnosti tla, da bi postigli hranidbenu ravnotežu prema potrebama u pojedinim fenofazama biljke, te što manje negativno utjecali na okoliš.
Da bi definirali količine gnojiva koje se unose u tlo, potrebno je izvršiti analizu tla odnosno poznavati sadržaj pojedinih elemenata, u biljci pristupačnom obliku.
Važno je poznavati i dinamiku usvajanja elemenata od strane biljke, kako bi pravilno reagirali prema stvarnim potrebama biljke.
Neophodno je poznavati ph tla, sadržaj organske tvari, opskrbljenost sa makro i nekim mikroelementima.
Kako bi saznali da li je tlo pogodno za uzgoj jagode, moramo znati kakav je ph faktor tla. Optimalan ph ovisi o tipu tla. Na terenima sa niskim ph može biti nedovoljna raspoloživost  P, Fe, Mg i B što može negativno utjecati na razvoj biljke, u smislu zastoja.
Da bi napravili plan gnojidbe, neophodno je uzeti u obzir iznošenje glavnih hranjivih elemenata od strane biljke, te poznavati dinamiku iznošenja kako bi ih pravovremeno dodavali biljci.
Najvažnije faze su period diferencijacije pupova (na jesen), cvatnja i zrioba plodova. Npr. broj cvjetova po infiorescenci i po biljci jako ovisi i o hranidbenoj kondiciji biljke u jesen prije diferencijacije pupova.

PRIHRANA DUŠIKOM
Dobra proizvodnja, bilo kvantitativna bilo kvalitativna uvelike ovisi o opskrbljenosti tla dušikom kroz cijeli ciklus proizvodnje. Veća potreba za ovim elementom javlja se nakon sadnje u fazama jačeg vegetativnog rasta.
Nakon buđenja vegetacije u proljeće, neophodno je intervenirati sa manjim uravnoteženim dozama u više navrata, jer previše dušika može negativno utjecati na karakteristike plodova (okus, konzistenciju, sadržaj šećera, veću osjetljivost na trulež).
Za pravilnu gnojidbu dušikom treba voditi računa da biljka iznosi cca 3,5 kg ovog elementa po svakoj toni proizvedenih plodova.
Preporuča se gnojidba dušikom (N2) 100-120 kg/ha u nekim prosječnim uvjetima. Isto tako, preporuča se da od ukupnog dušika ¾ bude u nitratnom obliku, a ¼ u amonijskom obliku. Amonijski oblik pridonosi  održavanju nižeg pH hranjive otopine, što je povoljno za jagodu.

PRIHRANA FOSFOROM I KALIJEM

Fosfor djeluje pozitivno na proizvodnju, na otpornost biljke od temp. stresova, naročito u slučaju niskih temperatura.
Biljka traži više P2O5 na jesen, jer pospješuje rast korjena, te u vrijeme cvatnje.
Ako je tlo dobro opskrbljeno fosforom nije ga potrebno naknadno dodavati. Jagoda iznosi iz tla cca 2,5 kg P2O5 po toni proizvedenih plodova.
Kalij je element koji jagoda iznosi u većim količinama, cca 6,5 kg po toni ploda. Pozitivno utječe na organolepzičke karakteristike plodova, povećava sadržaj šećera, kiselina i suhe tvari. Potrebna raspoloživost kalija u tlu utječe i na raniju zriobu plodova.
Najbolje je 1/3 kalija (K2O) dodati prije sadnje, dok je ostatak najbolje primjeniti fertirigacijom u vrijeme rasta ploda.
Pri primjeni makroelemenata NPK fertirigacijom, treba voditi računa da:
•    Koncentracija otopine ne prelazi 1g/l, tj. treba frakcionirati primjenu u više fertirigacija sa nižim koncentracijama.
•    Za vrijeme cvatnje i oplodnje oprezno primjenjiujemo dušik (N2) da se održi ravnoteža između vegetativnog dijela i generativnog (cvjetovi, plodovi).
•    Analiziramo vodu za natapanje da bi se izbjegli mogući problemi, npr.alkalna voda zbog visokih doza bikarbonata. Ukoliko do toga dođe, treba sniziti pH na vrijednosti oko 5,5. Kod pH 5,5 jagoda najbolje usvaja hranjiva, posebno mikroelemente.

MIKROELEMENTI
Od mikroelemenata, neophodni su Ca i Mg. Apsorbiraju se naročito ponovnim kretanjem vegetacije, za vrijeme cvatnje i oplodnje. Previše Ca u vrijeme rasta ploda može povećati kiselost plodova, dok manjak Ca smanjuje konzistentnost ploda.
Mg se aplicira fertirigacijom u obliku nitrata ili Mg-sulfata. Simptomi nedostatka Mg su žuti rubovi starijih listova. Preporučene količine za prihranu Mg su cca 30 kg/ha.
Od ostalih mikroelemenata, najvažnije je Fe i dodaje se u ------------ obliku 30-40 dana nakon sadnje, te u nekoliko navrata od kretanja vegetacije do oplodnje. Utječe pozitivno na diferencijaciju cvjetnih pupova.
Apsorpcija Fe je slabija ako u hranjivoj otopini imamo imamo veliku koncentraciju P i Ca. Osim toga, na apsorpciju loše utječe i prisutnost nitrata. Bolja apsorpcija postiže se u prisutnosti amonijaka.
Na klorozu utječe i visoka vlaga tla, te niski nivo raspoloživog O2, te nedostatak organske tvari.
Jedan od vrlo važnih mikroelemenata je i Bor. B se primjenjuje naročito za vrijeme ukorjenjavanja, te u vrijeme oplodnje kad se može intervenirati i folijarno. Ubrzava klijanje polena, te smanjuje broj deformiranih plodova. Dodatna prihrana vrši se fertirigacijom kroz sistem kap po kap, čime se omogućava brzo dodavanje hranjivih elemenata i može se učinkovito reagirati na eventualni nedostatak.
Jedan od važnih elemenata za jagodu je željezo (Fe). Utječe pozitivno na diferencijaciju cvjetnih pupova. U jagodnjacima sa slabijom vegetativnom alktivnošću, preporuča se dodavati željezo kroz sistem fertirigacije 30 – 40 dana nakon sadnje i nakon proljetnog buđenja vegetacije.

Povratak