Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

KUPINA (Rubus fructicosus L.) – sadnice kupine

U ponudi imamo slijedeće sorte sadnica kupine: Hullthornles, Thornfree, Lochness, Boysen.

SADNJA KUPINE

Kupina nije posebno zahtjevna u pogledu karakteristika tla i odgovaraju joj svi tipovi tla u kojima se ne zadržava voda.

Kupina se uzgaja do 1.000 metara nadmorske visine, a preferira južne ekspozicije.

Kontejnirane biljke kupine mogu se saditi tijekom cijele godine. Idealno vrijeme sadnje je studeni -– prosinac u krajevima s blažim zimama, odnosno travanj – svibanj u hladnijim krajevima.

Biljke kupine se sade na razmak od 1 m unutar reda dok međuredni razmak treba biti cca. 2,50 m.
Potreban im je potporanj.

Pripremiti 30 cm visoke gredice unošenjem u tlo treseta ili zrelog stajskog gnoja. Izvaditi biljku iz posude i posaditi u razini s tlom te površinu oko biljke pokriti s cca. 2 cm visine humusnog tla.  Za početak uzgoja se može ostaviti bambus iz tegle kao oslonac, a preporuča se obilno navodnjavanje.

Potrebna je armatura kako za mlade izboje, tako i za dvogodišnje rodne izboje. Koriste se pojedinačni potpornji ili se uzgaja kao živica vezana na tri žice na visini od 80, 120 i 160 cm od tla.

Sve nove izboje, koji potjeraju iz tla do petog mjeseca, orezujemo u ravnini s tlom, nakon čega se selekcioniraju 4 do 5 nova najzdravija izboja, koje ostavljamo vežući ih na žicu, a pinciramo ih kasnije na 2 m. U jesen nakon berbe orezujemo u potpunosti sve izboje na kojima je bilo uroda,a nove selekcionirane izboje koji su nam potrebni za urod u sljedećoj sezoni ostavljamo da rastu.

Pri sadnji kupine potrebno je dodati odstajali stajski gnoj ili kompost te mineralno gnojivo s više  fosfora, a za razvoj i rast biljke dušično gnojivo te kalijevo gnojivo pred samu berbu. Svake druge godine preporuča se u jesen međuredno dodati stajnjak.


ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ KUPINU:

Kupina je voće koje u izobilju raste na područjima Sjeverne Amerike, uz obalu tihog oceana, britanskih otoka i zapadne Europe. Kupina je grmolika biljka s bodljikavim i uspravnim stabljikama, a plodovi su tamnoljubičasti s glatkom ovojnicom. Kupine sadrže visok postotak dijetetskih vlakana (do 20% težine), polinezasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata i imaju vrlo mali postotak masnoća (samo 1%). Jedna šalica kupina sadrži samo 62 kalorije. Osim što su bogate vitaminima C i A, kupine su također bogat izvor fenolnih kiselina, kalija, kalcija i natrija. Natrij i kalij važni su elementi za dobar protok krvi. Sjemenke kupine sadrže visoke količine omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Kao i većina bobičastog voća kupina je snažan prirodni antioksidant. Vrlo je zahvalna za preradu a jedna od najpopularnijih prerađevina je kupinovo vino.