Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

MALINA (Rubus ideaus L.) – sadnice maline

U ponudi imamo slijedeće sorte sadnica maline:  Autumn bliss, Heritage, Meeker, Polana, Toulamen, Willamete.

SADNJA MALINA

Malina  preferira propusna tla, bogata organskom tvari i lagano kisele reakcije. U slučaju da je tlo glineno potrebno je pomiješati ga s tresetom i grubim pijeskom. Preporuča se izbjegavati sadnju malina na položajima gdje je bio malinjak.

Malina se može saditi od umjerenih do kontinentalnih klima, na 400 do 800 m nadmorske visine.

Kontejnirane biljke maline se mogu saditi tijekom cijele godine.
Idealno vrijeme sadnje je studeni – prosinac u područjima s blagim zimama, odnosno  travan – svibanj u hladnijim područjima.

Maline se sade na razmak od 60 cm unutar reda dok međuredni razmak treba biti oko 2,50 m. Često se uzgaja i kao živica. Ukoliko se želi uzgajati u posudama, preporučaju se one od 10 l, koristeći lake tresete.

Pripremiti 30 cm visoke gredice unošenjem u tlo treseta ili zrelog stajnjaka. Izvaditi biljku iz posude i posaditi u razini s tlom te površinu oko biljke pokriti s cca 2 cm visine humusnog tla. Biljka maline može dati plodove već nakon 3 mjeseca, a preporuča se obilno navodnjavanje.

Izboji su dugi te ih je potrebno vezivati na žicu na visini od 50, 100 i 150 cm od tla.

Sve nove izboje, koji potjeraju iz tla do petog mjeseca, orezujemo u ravnini s tlom, nakon čega se selekcioniraju 4 do 5 nova najzdravija izboja, koje ostavljamo vežući ih na žicu, a pinciramo ih kasnije na 2 m. U jesen nakon berbe orezujemo u potpunosti sve izboje na kojima je bilo uroda, a nove selekcionirane izboje koji su nam potrebni za urod u sljedećoj sezoni ostavljamo da rastu.

Pri sadnji potrebno je dodati odstajali stajski gnoj ili kompost te mineralno gnojivo s više  fosfora, a za razvoj i rast biljke dušično gnojivo te kalijevo gnojivo pred samu berbu. Svake druge godine preporuča se u jesen međuredno dodati stajnjak.


ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ MALINE:

Maline su voće koje tradicionalno zori ljeti, no zahvaljujući novim tehnologijama i sortama mogu se uzgajati tijekom cijele godine. Malina je vrlo zahvalno voće za uzgoj, odnosno nakon što biva posađena ne zahtjeva previše brige. Redovito održavanje malina u svakom slučaju je poželjno, pošto voćka ima tendenciju širiti se te može preuzeti cijeli vrt ako se ostavi bez kontrole. Za razliku od većine voćnih plodova, nakon što bivaju ubrane, maline dodatno ne dozrijevaju. Ne sadrže masnoće, zasićene masti, natrij i kolesterol. Lišće biljke maline popularno je za spravljanje čajeva (što medicinskih, što klasičnih).  Maline sadrže visoke doze fitonutrijenata kao što su elagična kiselina i antocijanini te visoke doze antioksidanata i dijetetskih vlakana. Pomažu u snižavanju krvnog tlaka. Imaju mali broj kalorija, bogate su vlaknima, vitaminom C, kalijem i folatima. Maline mogu biti crvene, ljubičaste, crne ili čak zlatne boje. Postoji čak preko 200 vrsta maline.