Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

OGROZD (Ribes grossularia L.) – sadnice ogrozda

SADNJA OGROZDA

Ogrozd traži srednje teška tla, dobro drenirana sa sadržajem organske tvari manjim od 1%.

Ogrozd je vrsta otporna na hladnoću i podnosi do - 30° C u vrijeme zimskog mirovanja. Ljeti bolje tolerira visoke temperature od ribiza.

Slično kao i ribiz, ogrozd rano pupa te ga je stoga puno bolje saditi u    jesen (studeni-prosinac), ali kontejnirane sadnice se mogu saditi tijekom cijele godine.

Biljke se sade na istu dubinu kako su bile u rasadniku. Preporuča se bazalne pupove pokriti sa zemljom kako bi se potencirao jači rast jednogodišnjih izboja.
                     
Ogrozd se uzgaja se kao grm, živa ograda ili stablašica.

Glavni cilj rezidbe je osigurati stvaranje brojnih i dugih jednogodišnjih izboja čime se postiže bolja rodnost ogrozda.

Ogrozd dobro reagira na organsku i mineralnu gnojidbu. Posebno dobro reagira na gnojidbu dušikom. Količine se određuju prema kondiciji biljke.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ OGROZD:

Ogrozd je grmolika biljka koja naraste od 1 do 3 metra. Grane su trnovite i deblje nego u većine bobičastih voćki. Plodovi ogrozda su u pravilu dlakavi no određene sorte imaju glatku površinu. U divljini, ogrozd nalazimo uglavnom na šumovitim planinskim područjima. Ogrozd može bit bijeli, žuti, crveni i zeleni. Konzumiranje plodova ogrozda pomaže kod kratkovidosti i katarakte. U kombinaciji s medom, sok od ogrozda pomaže pri poboljšavanju vida. Ogrozd sadrži velike količine vitamina C kao i mnoštvo drugih vitamina kao što je: vitamin A te sadrži još željezo, kalciji, magnezij, kalij. Ogrozd pomaže u sprječavanju dijabetesa. Bogat je kromom što je važna stavka pri liječenju dijabetesa. Ogrozd stimulira izolirane grupe ćelija koje izlučuju hormon inzulina.  Jedna bobica ogrozda sadrži 500 mg vitamina C više od naranče, koja je poznata kao voće bogato vitaminom C. Vlakna koja ogrozd sadrži, pomažu u održavanju zdravog probavnog sustava.