Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

ŠLJIVA (Prunus domestica L.) – sadnice šljive

U ponudi imamo slijedeće sorte sadnica: Ruth Gerstteter, Čačanska rodna, Čačanska rana, California blue, Čačanska ljepotica, Blue Free, Bistrica, Čačanska najbolja, Stanley, President.

SADNJA ŠLJIVE

Šljiva najbolje uspijeva na dubljim i ocjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije,a  dobro podnosi i teža tla s nešto slabijom ocjeditošću.

Šljiva u odnosu na ostale voćne vrste veoma dobro podnosi niske temperature, Glede oborina, najveći utjecaj na prinos imaju oborine u lipnju.

Šljivu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije u jesen ili u rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja.

Za šljivu se mogu primijeniti gotovo svi uzgojni oblici, a razmak između voćaka  u vrtnom voćnjaku može biti 3-5 m ovisno o uzgojnom obliku.

Prije sadnje šljive odstrane se svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne prikraćujemo. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno  tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla.  Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.

Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnom pupovima.
Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini, vrh sadnice treba dodatno prikratiti, što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu formirati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti. Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.

Voćke šljive je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ ŠLJIVE:

Ovu svestranu voćku zapadnoj Europi predstavili su stari Rimljani. Visine je u prosjeku od 5 do 7 metara, s pravilnim zelenkasto-bijelim listovima. Na svijetu postoji više od 200 sorti šljiva. Plodovi šljive sadrže nizak postotak masti i mali broj kalorija. Odličan su izvor vitamina A, magnezija, kalcija, željeza, kalija i raznih vlakana. Ne sadrže kolesterol.