Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

SMOKVA (Ficus carica) – sadnice smokve

U ponudi imamo slijedeće sorte sadnica smokve: Zamorčica, Petrovača bijela, Bjelica dottato, Bjelica signora, Vicking…

SADNJA SMOKVE

Smokva voli duboka i plodna tla koja dobro gospodare vodom i hranjivima. Ne podnosi teška glinena tla

Smokva je biljka toplih podneblja, dobro podnosi niske temperature u dobi mirovanja stoga ju možemo saditi i u kontinentalnim područjima. Na niske temperature osjetljiva su mlada stabla i jednogodišnji izboji. Iste bi trebalo dodatno zaštititi. U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vjetra i niskih temperatura.

U mediteranskim područjima smokvu je poželjno posaditi u jesen, a u proljeće u kontinentalnom području.

Na okućnicama najčešće sadimo pojedinačne biljke, a u nasadima su razmaci 6 do 8 metara, ovisno o bujnosti sorte. Razlikujemo  jednorotke koje obično zriju od kolovoza  do studenog,  i dvorotke čija prva zrioba traje od konca lipnja i kroz prvu dekadu srpnja, a drugi rod počinje koncem  kolovoza i traje sve do listopada.

Smokva voli rahlo tlo, stoga joj treba iskopati veću jamu kako bi se kvalitetno ukorijenila. Provodnicu  prikraćujemo tek druge godine u proljeće.

Smokva je dosta osjetljiva na rezidbu jer teško zacjeljuje rane, posebno na jačim granama. Najčešći  uzgojni oblik je  vaza, s tri skeletne grane. Njih oblikujemo na visini 80 – 100 cm od tla.

Posebno je važna  kod razvoja mladih biljaka. Količina N-P-K gnojiva ovisi prije svega o tlu na kojem je posađena i nedostatku pojedinog hranjiva. U pravilu, u jesen dodajemo gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija, a u proljeće s većim udjelom dušika.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ SMOKVE:

Smokva je voćka tipična za područja Azije i mediterana te naraste do visine od 7 do 10m. Kontinentalna područja s vrućim ljetima također su pogodna za sadnju smokve. Drvo smokve simbol je plodnosti, obilja i slatkoće. Kako su plodovi smokve obiluju vlaknima, preporučuju se ljudima s problemima prekomjerne težine. Konzumacija smokvi smanjuje umor i poboljšava memoriju. Svakodnevna konzumacija smokvi u kombinaciji s mlijekom, dobar je lijek protiv anemije. Konzumacija smokvi pomaže u prevenciji raka dojke. Smokve su bogate prirodnim šećerima, mineralima i vlaknima. Sadrže i znatne količine kalija, kalcija, magnezija, željeza i mangana. Sušene smokve sadrže impresivnih 250 mg kalcija na 100 grama. Usporedno s time, mlijeko ima samo 118 mg na 100 grama. Smokve su odlične u balansiranju ph vrijednosti tijela. Dobar su izvor kalija, važnog za reguliranje krvnog tlaka.