Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

VINOVA LOZA (Vitis vinifera L.) – sadnice vinove loze

SADNJA VINOVE LOZE

Vinova loza prilagodljiva je različitim uvjetima tla i klime. O uspjehu uzgoja u mnogome će ovisiti pravilan odabir sorte i podloge za preporučene agroekološke uvjete.

Prije sadnje vinove loze potrebno je iskolčiti teren kako bi označili razmake u sadnji. Jama za cijep iskopa se u obliku trokuta širine 30 - 40 cm, dubine 40 - 50 cm. Cijep se stavlja u jamu zajedno sa zemljom iz lončića, blago koso prema osloncu. Zatrpati sa sipkom zemljom i dobro nagaziti. Također se stavlja 5 - 7 kg zrelog stajskog gnoja koji ne smije biti u doticaju ni s korijenom ni sa samim cijepom. Na stajski gnoj stavlja se opet sipka zemlja. Dubinu sadnje određuje visina spojnog mjesta, koje treba biti 5 - 10 cm iznad razine zemlje.

Razmak sadnje u vinogradu ovisiti će ponajprije o mehanizaciji za obradu vinograda, o uzgojnom obliku i o nagibu terena. Poželjno je, ukoliko to dozvoljava konfiguracija terena, postaviti smjer redova sjever - jug. Kod odrne (brajde), najčešći razmaci sadnje su 3 x 2,5 m. U prvoj godini ostavljamo samo dvije mladice koje vežemo uz oslonac, u drugoj godini ostavljamo samo jednu, a u trećoj godini, stablo je potrebno dovesti do visine 180 -190 cm, odnosno oko 30 cm ispod krova pergole (odrne). Ostavljamo 4 najjače mladice iz vršnih pupova, a ostale opljevimo. U četvrtoj godini te 4 rozgve orežemo na 3 pupa. To će biti 4 buduća stalna ogranka pergole.

Prednost kontejniranih sadnica, osim za popunjavanje praznih sadnih mjesta u vinogradu, očituje se i u produljenim rokovima sadnje, pa se uobičajeni optimalni rokovi, od 15. travnja do 15. svibnja, pomiču sve do konca rujna.