Proizvodnja, uvođenje novih tehnologija i
konzalting u voćarstvu i povrćarstvu.

VIŠNJA (Prunus avium L.) – sadnice višnje

U ponudi imamo slijedeće sorte sadnica višnje: Oblačinska, Sokoluša, Brač, Cigančica…

SADNJA VIŠNJE

Višnja se može uspješno uzgajati na gotovo svim, osim na previše vlažnim i teškim tlima. Najproduktivnija je ako se posadi na lakoj pjeskovitoj ilovači ili karbonatnom černozemu umjerene vlažnosti i plodnosti.

U pogledu klimatskih uvjeta višnja podnosi velike nadmorske visine, a isto tako uspješno podnosi i niske zimske temperature. Cvijet višnje dosta je otporan na kasne proljetne mrazeve za razliku od drugih voćnih vrsta. Višnja se također može uzgajati u izrazito sušnim područjima.

Višnju  je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije u jesen ili u rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja.
    
Višnja je u pogledu položaja i tla vrlo skromna voćka, tako da se uspješno može uzgajati na svim položajima. Ipak, više joj odgovaraju otvoreni nego zatvoreni položaji. Najbolje uspjeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Za naše prilike preporučeni razmak između redova je 5 metara, a u redu 4 metra.

Prije sadnje se odstrane svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne
prikraćujemo. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno  tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla.  Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.

Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnom pupovima.
Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini, vrh sadnice treba dodatno prikratiti, što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu formirati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti. Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.

Voćke je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.


ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ SADNJU VIŠNJE:

Višnja je voće koje su stari Grci otkrili još 300 godina prije krista. Pogodnije su za uzgoj u sjevernijim područjima od trešanja, prvenstveno iz razloga što im pogoduju blaga ljeta i hladne zime. Višnje su većinom samoplodne no pčele su svakako potrebne kako bi prenosile pelud. Plodovi višnje u pravilu se koriste za preradu, no na europskom kontinentu u pravilu se konzumiraju i sirovi. Sadrže male količine zasićenih masnoća i natrija. Bogat su izvor dijetetskih vlakana i vitamina C. Sadrže i velike količine betakarotena, kaliji, magnezij, željezo, vlakna i folate.